BLOG 41. Kako ostaviti dobar utisak na razgovoru za posao?

Brojnost prijava i visoka nezaposlenost znače da je vrlo teško probiti se u užu selekciju. Ipak, ne treba paničiti zbog intervjua – niko ozbiljan ne pita: ‘Da ste stablo, koje biste bili?’

Kako do posla kada poslodavac ne traži radnike OMLADINSKA ZADRUGA BULEVAR STUDENTSKA ZADRUGA SAVETI ZAPOSLJENJE D

Meseci prijava, molbi, životopisa… i ništa. A onda napokon dolazi onaj očekivani poziv! Poziv na razgovor za posao! Nakon početnog oduševljenja i uzbuđenja mnoge obuzme panika. Što reći, kako se pripremiti, što odjenuti? Mnogi razbijaju glavu time koliko je još ljudi pozvano i hoće li ti ljudi biti kvalificiraniji ili ostaviti bolji dojam, a na internetskim forumima i u kafićima često se vode rasprave koji je bezreceptni pripravak za smirenje dobro uzeti pre razgovora za posao.

Ni tu nije kraj, jer u situaciji kad mnogi nemaju posao, savjeti za zapošljavanje tražena su roba – kako disati, koje boje odjeću odabrati, koliko ranije doći … Koliko god nekoga moglo smiriti i opustiti što ima svoje omiljene cipele ili dobru frizuru i došao je 15 minuta ranije, u konačnici, najvažnija stvar je – sadržaj. Menadžeri ljudskih resursa naučeni su da promatraju i primijetit će i ‘paket’, ali će im sigurno biti nemjerljivo važnije što netko govori nego to je li nervozan dok to govori.

Bitno je dakle pripremiti se i informirati, i razmišljati o tome što će se govoriti na razgovoru za posao, jer se on s razlogom zove razgovor, a ne ‘mjerkanje za posao’. Da treba istražiti tvrtku, dobro je poznato, a svi već znaju i da će ih možda pitati gđe se vide za par godina… No postoji čitava fama o trik – pitanjima i nebuloznim zamkama koje se postavljaju na razgovorima za posao. Taka je navodno pravi odgovor na pitanje ‘Da ste stablo, koje biste bili?’ – Obiteljsko stablo!

– Moglo bi se reći, kakvi menadžeri ljudskih resursa, takva pitanja – kaze menadžer ljudskih resursa Aco Momčilović i dodaje da profesionalci vrlo rijetko imaju standardni set općenitih pitanja kroz koja se izražavaju apstraktna mišljenja i ideje. Dakle, pitanja se slažu prema svakoj poziciji i osobi, sukladno tome što žele saznati. Samo samouki menadžeri koji zapošljavaju postavljaju pitanja koja se mogu naći i na internetu, pa s trik – pitanjima nije potrebno razbijati glavu.

Koliku platu očekujete?

Ipak, postoji jedno koje postavljaju i stručnjaci i oni koji to nisu i koje je među tražiteljima posla obično vrlo omraženo – pitanje plaće. Na prvu je već jasno da je riječ o pitanju gde su šanse za pogrešan odgovor ogromne.

Oni kojima je to pitanje postavljeno zabrinuti su u vezi s odgovorom iz dva osnovna razloga. Prvi je strah da ne kažu previše i budu otpisani zbog prevelikih ambicija, a drugi zabrinutost da ne ponude prenisku brojku. Mnogima se po glavi mota ‘Što ako su oni za to radno mjesto predvidjeli plaću od 50 000 dinara, a ja kažem 35 000 i zakinem sam sebe?’. O tome treba li uopće odgovoriti iii je bolje izbjeći od